Gostovanje izložbe «Bunjevci na senjskom području» u Gradskom muzeju Subotica

20.07.2007.


Klikni za uvećanje!

>> Galerija fotografija sa otvoranja izložbe u Subotici

Povod preuređenju stalnog postava Etnografske zbirke Bunjevaca u Gradskom muzeju Senj i njezino gostovanje u Gradskom muzeju Subotice je 400-ta godišnjica doseljenja Bunjevaca na senjsko područje koji su jedna od najbrojnijih skupina hrvatskog naroda. Danas žive na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine i Mađarske, a u manjim grupama nalazimo ih i u Austriji i Rumunjskoj.

Na području grada Senja počeli su se naseljavati početkom 17. st. na poziv tadašnjih vlasti za potrebe obrane od Osmanlija. Živeći stoljećima na senjskom području stvorili su bogatu materijalnu kulturu, a dio te kulture čini i fundus GMS-a koji je djelomično sada predstavljen kroz ovu izložbu, čije je otvorenje upriličeno 20. srpnja 2007. u Gradskom muzeju u Subotici.

Kada su 2006. godine gospoda iz Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine preko medija saznala da se u našem muzeju priprema postava Etnografske zbirke Bunjevaca obratili su nam se sa molbom i željom da se bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj, jednoj od grana Bunjevaca bolje predstavi njihova povijest s prijedlogom organizacije i predstavljanja ove izložbe i u Gradskom muzeju u Subotici. Naglasili su kako je bunjevačko ime vrlo živo u tamošnjem hrvatskom puku, a bili su uvjereni da bi organiziranje ove izložbe – zbirke pobudilo veliki interes mnogih tamošnjih Bunjevaca i vrlo pozitivne reakcije, te da bi predstavljalo značajnu potporu očuvanju hrvatske narodne svijesti i identiteta, među bačkim Bunjevcima – Hrvatima.

Stoga, kulturna baština Bunjevaca doprinosi komunikaciji i predstavlja poveznicu unutar raseljenih bunjevačkih grupa. To je potvrđeno i u praksi prigodom otvaranja stalnog postava Etnografske zbirke u Gradskom muzeju u Senju 2006. godine na kojem su bili prisutni predstavnici Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine gospodin Petar Kuntić, dipl.ing. predsjednik ove stranke i zamjenik predsjednika općine Subotica i dr. sc. Slaven Bačić glavni urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Ubrzo se u pripreme organizacije izložbe u Subotici uključio Gradski muzej Subotice i Generalni konzulat RH u Subotici na čelu sa generalnim konzulom mr. sc. Davorom Vidišom koji je sa projektom upoznao brojne institucije RH kao npr. Uprava za kulturni razvitak i kulturnu politiku Ministarstva kulture RH, Upravu za međunarodnu kulturnu suradnju Ministarstva kulture RH, Samostalni odjel za kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH.

Nije prošlo puno vremena od ideje do realizacije ove izložbe. Sretni smo što je ovaj projekt uspio uz financijsku pomoć i podršku više institucija: Ministarstva kulture RH, Diplomatsko konzularnog predstavništva u Subotici, Grada Senja, naših dvaju muzeja domaćina Gradskog muzeja Subotice i Gradskog muzeja Senj, i stručnu pomoć djelatnika Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Svim ovim institucijama ovom prigodom srdačno zahvaljujemo na pruženoj stručnoj i financijskoj pomoći.

Koristeći originalne predmete, arhivsku i foto građu cilj je bio zaokružiti bunjevačku životnu priču i staviti je u kontekst nastanka od prvih seoba, naseljavanja, oblikovanja životnog prostora, prikazivanja svakodnevnog života u svoj njegovoj raznolikosti, načina stanovanja, kućnih poslova, tekstilne proizvodnje, nošnji, poljodjelstva, obrta, komunikacija, snabdijevanja i vodoopskrbe.

Izložba obuhvaća nekoliko cjelina koje predstavljaju kulturu, običaje i gospodarstvo. Međusobno su povezane i nadopunjuju se, pričaju nam bunjevačku priču od doseljenja do raseljavanja koje je uslijedilo 70-tih godina 20. st., odnosno predstavljaju seobe Bunjevaca, bunjevačke nošnje, tekstil, razne predmete koji su korišteni u svakidašnjem životu.

Na izložbi je predstavljen općenito život na selu prije velikih transformacija i migracija u trenutku kada sve tradicijsko izlazi iz masovnije životne uporabe, posebice zbog industrijalizacije zbog koje je veliki dio materijalne kulture Bunjevaca nepovratno propao, odnosno uništen.

Iz ovoga zaključujemo da kulturna baština nije tradicijski teret već predložak za suradnju, a muzeji mjesto gdje se na prošlosti uči budućnosti i potvrđuje kulturni identitet i integritet zajednice što nam dokazuje i kulturna baština Bunjevaca koja nas i danas veže i obogaćuje.

Ovo kulturno događanje predstavljanja materijalne kulture Bunjevaca sa senjskog područja u Subotici sve nas je zajedno usrećilo. Smatramo ga vrlo značajnim za muzeje u Subotici i Senju, ali i za naše Bunjevce čiji duh, kroz njihovu kulturnu baštinu, struji među nama, obogaćuje nas, oplemenjuje ali i upozorava na važnost očuvanja te baštine za buduće generacije u ovome danas globaliziranom svijetu koji ponekad ima negativne posljedice za identitet pojedinca i društva uopće.

         
 
 
         
    Na vrh stranice